{"id":286,"date":"2024-12-15T15:28:11","date_gmt":"2024-12-15T15:28:11","guid":{"rendered":"https:\/\/finquant.hr\/?p=286"},"modified":"2024-12-15T15:39:10","modified_gmt":"2024-12-15T15:39:10","slug":"postaju-li-bioraznolikost-i-ugljicni-otisak-novi-kljucni-faktori-financijskog-sektora","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/finquant.hr\/?p=286","title":{"rendered":"Postaju li bioraznolikost i uglji\u010dni otisak novi klju\u010dni faktori financijskog sektora?"},"content":{"rendered":"\n<p>Va\u017enost ulaganja u odr\u017eivost i smanjenja negativnog utjecaja na okoli\u0161 postao je cilj ne samo kompanija nego i cijelog dru\u0161tva.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>U posljednje vrijeme sve vi\u0161e dolazi do izra\u017eaja potreba za integracijom bioraznolikosti i smanjenja uglji\u010dnog otiska u poslovne i financijske strategije. Bioraznolikost, koja ozna\u010dava raznolikost \u017eivih organizama i ekosustava na na\u0161em planetu, od presudne je va\u017enosti za stabilnost ekosustava, opskrbu resursima i otpornost globalne ekonomije. S druge strane, uglji\u010dni otisak predstavlja ukupne emisije stakleni\u010dkih plinova povezane s ljudskim aktivnostima, \u0161to izravno utje\u010de na ubrzavanje klimatskih promjena. Ova dva me\u0111usobno povezana koncepta postaju klju\u010dni faktori u oblikovanju odr\u017eivih strategija unutar financijskog sektora.<\/p>\n\n\n\n<p>Jedan od glavnih faktora procjene odr\u017eivosti je ESG. ESG (Environmental, Social, and Governance) ozna\u010dava tri klju\u010dna faktora koja se koriste za procjenu odr\u017eivosti i dru\u0161tvenog u\u010dinka ulaganja u kompanije ili poslovne \u2018pothvate\u2019. O va\u017enosti ESG-a i njegovoj primjeni u investiranju smo pisali <a href=\"https:\/\/finquant.hr\/?page_id=269\" data-type=\"link\" data-id=\"https:\/\/finquant.hr\/?page_id=269\">ovdje<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<p>Trend rasta ulaganja u odr\u017eivost je prikazan na sljede\u0107oj slici (<a href=\"https:\/\/www.fidelity.com.sg\/beginners\/esg-investing\/new-normal\" data-type=\"link\" data-id=\"https:\/\/www.fidelity.com.sg\/beginners\/esg-investing\/new-normal\">izvor<\/a>). U budu\u0107nosti se o\u010dekuje nastavak jakog rasta ulaganja u odr\u017eivost.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-center\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"602\" height=\"413\" src=\"https:\/\/lh7-rt.googleusercontent.com\/docsz\/AD_4nXfnfzEAEiGbee-sg2HrfdnKSsdU_-sVp8dWhll19XYkgvYM5wV7m5LsyqBTrHhphOzDZD2tj9qLDSXypDU_iVW9WV_ttyqNJjT-6Ao-Gcq7K8Fs_FQhRb9cHQzBspEQyX8BwC1Z?key=xg5O3gqSHS5bSZCPIQBLWbeG\"><\/p>\n\n\n\n<p>S obzirom na ubrzan i nevi\u0111en gubitak bioraznolikosti, svjetske ekonomije i ekosustavi suo\u010davaju se s ozbiljnim rizicima. O\u010duvanje bioraznolikosti nije samo ekolo\u0161ko, ve\u0107 i gospodarsko pitanje, \u0161to je posebno relevantno za financijski sektor, uklju\u010duju\u0107i banke, investicijske fondove i regulatore. Izdvajamo nekoliko klju\u010dnih pitanja i izazova:<\/p>\n\n\n\n<ol>\n<li><strong>Kako financijska tr\u017ei\u0161ta mogu potaknuti kompanije na smanjenje negativnog utjecaja na bioraznolikost?<\/strong><\/li>\n\n\n\n<li><strong>Koja je uloga institucionalnih investitora u oblikovanju strategija poduze\u0107a za o\u010duvanje bioraznolikosti?<\/strong><\/li>\n\n\n\n<li><strong>Kakve su posljedice EU zakona o obnovi prirode za poduze\u0107a unutar i izvan EU?<\/strong><\/li>\n\n\n\n<li><strong>Kako osigurati vjerodostojnost korporativnih izvje\u0161\u0107a o utjecaju na bioraznolikost?<\/strong><\/li>\n\n\n\n<li><strong>Koji su sistemski rizici povezani s ulaganjima u &#8220;zelene&#8221; portfelje?<\/strong><\/li>\n\n\n\n<li><strong>Postoje li regulatore i globalne inicijative o\u010duvanja bioraznolikosti?<\/strong><\/li>\n\n\n\n<li><strong>Za\u0161to je bioraznolikost razli\u010dita od klimatskih promjena?<\/strong><\/li>\n\n\n\n<li><strong>\u0160to kompanije mogu u\u010diniti da smanje negativan utjecaj na bioraznolikost?<\/strong><\/li>\n\n\n\n<li><strong>\u0160to je Zero Carbon?<\/strong><\/li>\n\n\n\n<li><strong>Kako kompanije mogu dosti\u0107i Zero Carbon?<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<p>Podizanje svijesti dru\u0161tva o va\u017enosti odr\u017eivosti zna\u010dajno je potaknulo ulaganja u odr\u017eivije kompanije, \u0161to dodatno motivira tvrtke da smanje negativan utjecaj na bioraznolikost. Jedan od ranih pokazatelja pozitivnog u\u010dinka takvih ulaganja su dobri rezultati dionica kompanija koje promoviraju odr\u017eivost. Primjerice, dionice tih kompanija ostvarile su zapa\u017eene rezultate nakon pobjede Donalda Trumpa na predsjedni\u010dkim izborima 2016. godine, unato\u010d o\u010dekivanjima o povla\u010denju regulacija povezanih s okoli\u0161em.<\/p>\n\n\n\n<p>Poseban naglasak stavlja se na velike institucionalne ulaga\u010de poput mirovinskih fondova i &#8220;blockholdera&#8221; koji mogu potaknuti korporativne strategije za o\u010duvanje okoli\u0161a.<\/p>\n\n\n\n<p>EU Nature Restoration Law obvezuje europske kompanije na smanjenje ekolo\u0161kog otiska, uklju\u010duju\u0107i smanjenje uglji\u010dnog otiska. No, postoji rizik &#8220;biodiversity leakagea&#8221;, tj. prebacivanja poslovnih aktivnosti u regije s manje strogim propisima.<\/p>\n\n\n\n<p>Klju\u010dno je osigurati da izjave kompanija o bioraznolikosti budu uskla\u0111ene s njihovim stvarnim okoli\u0161nim akcijama i doprinosom smanjenju uglji\u010dnog otiska.<\/p>\n\n\n\n<p>Postoji potencijal za &#8220;fire sale&#8221; rizike kada se koncentrirana ulaganja u ekolo\u0161ki prihvatljive portfelje suo\u010de s naglim rasprodajama.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Naglasak na regulatore i globalne inicijative<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<ul>\n<li><strong>Regulatorna uloga EU i globalni okvir:<\/strong> Implementacija zakona kao \u0161to je EU Nature Restoration Law slu\u017ei kao model za integraciju bioraznolikosti i smanjenja uglji\u010dnog otiska u zakonodavne okvire. Va\u017eno je da financijski sektor prati i implementira ove standarde.<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Svjetski ekonomski forum:<\/strong> Ova institucija redovito nagla\u0161ava bioraznolikost kao jedan od najve\u0107ih globalnih rizika za ekonomsku stabilnost, stavljaju\u0107i naglasak na hitnost poduzimanja akcija.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Za\u0161to je bioraznolikost razli\u010dita od klimatskih promjena?<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>Dok su klimatske promjene dobro prou\u010dene u financijskom kontekstu, bioraznolikost predstavlja specifi\u010dne izazove:<\/p>\n\n\n\n<ul>\n<li><strong>Lokalizirani utjecaji:<\/strong> Za razliku od emisija CO2, gubitak bioraznolikosti ima lokalizirane ekolo\u0161ke i gospodarske posljedice.<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Kompleksnost odnosa:<\/strong> Interakcije izme\u0111u poslovnih operacija i ekosustava su slo\u017eenije i zahtijevaju specifi\u010dne podatke za analizu.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p><strong>\u0160to kompanije mogu u\u010diniti da smanje negativan utjecaj na bioraznolikost?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Provo\u0111enjem temeljne analize operacija kompanije mogu identificirali klju\u010dne izvore negativnog utjecaja na ekosustave i bioraznolikost, poput uni\u0161tavanja stani\u0161ta, prekomjerne potro\u0161nje resursa ili zaga\u0111enja.<\/p>\n\n\n\n<p>Kompanije tako\u0111er mogu bilje\u017eiti koliki je njihov uglji\u010dni otisak kroz vrijeme i kako ga smanjiti. Osim sveukupnog izra\u010duna uglji\u010dnog otiska, vrlo je va\u017eno rastaviti i analizirati izra\u010dun do razine usporedbe s drugim kompanijama s obzirom na veli\u010dinu kompanija i industriji. To se mo\u017ee posti\u0107i pra\u0107enjem raznih metrika, na primjer:<\/p>\n\n\n\n<ul>\n<li><strong>Prosje\u010dni uglji\u010dni otisak po zaposleniku<\/strong> \u2013 omogu\u0107uje usporedbu izme\u0111u ve\u0107ih i manjih kompanija.<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Usporedba uglji\u010dnog otiska po zaposleniku u industriji<\/strong> \u2013 omogu\u0107uje kompanijama da procijene svoju poziciju u odnosu na konkurenciju i identificiraju najbolju praksu.<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Izra\u010dun uglji\u010dnog otiska po timovima unutar kompanije<\/strong> \u2013 poma\u017ee u prepoznavanju odjela ili aktivnosti s najve\u0107im emisijama.<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Izra\u010dun uglji\u010dnog otiska dobavlja\u010da<\/strong> \u2013 omogu\u0107uje identifikaciju dobavlja\u010da \u010diji su procesi najvi\u0161e \u0161tetni za okoli\u0161 te usmjerava na suradnju s odr\u017eivijim partnerima.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Za precizniju analizu, kompanije mogu kategorizirati emisije prema GHG protokolu:<\/p>\n\n\n\n<ul>\n<li><strong>Kategorija 1 (Scope 1)<\/strong> \u2013 Direktne emisije iz aktivnosti unutar kompanije, poput goriva koje se koristi u proizvodnim procesima.<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Kategorija 2 (Scope 2) <\/strong>\u2013 Indirektne emisije iz potro\u0161nje energije, primjerice elektri\u010dne energije koju kompanija koristi.<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Kategorija 3 (Scope 3) <\/strong>\u2013 Emisije povezane s lancem vrijednosti, uklju\u010duju\u0107i dobavlja\u010de, transport i kori\u0161tenje proizvoda od strane kupaca.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Analizom ovih metrika kompanije mogu identificirati glavne uzro\u010dnike uglji\u010dnog otiska te minimizirati njihov u\u010dinak.<\/p>\n\n\n\n<p>Sljede\u0107a slika prikazuje kategorizaciju uglji\u010dnog otiska Apple-a (<a href=\"https:\/\/www.treehugger.com\/apple-promises-to-be-carbon-neutral-by-2030-5072707\" data-type=\"link\" data-id=\"https:\/\/www.treehugger.com\/apple-promises-to-be-carbon-neutral-by-2030-5072707\">izvor<\/a>).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-center\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"https:\/\/lh7-rt.googleusercontent.com\/docsz\/AD_4nXdwfQMvSgzOnxLG2DJyow26cOm1A1MkFnDgMwrGztzANSDb_P1ilRnAS2kxnTNJ_cZhfcD6Us16vJWx0mmjRYTflQlAcUOngMNf5p85DNwmRjTvDYmM1BcAVE37mDZOkNVVyMwF?key=xg5O3gqSHS5bSZCPIQBLWbeG\" width=\"602\" height=\"447\"><\/p>\n\n\n\n<p>Cilj Apple-a je dosti\u0107i nultu razinu uglji\u010dnog otiska (Carbon Zero) do 2030. godine.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Carbon Zero<\/strong> (ili Net Zero Carbon) ozna\u010dava stanje u kojem se ukupne emisije uglji\u010dnog dioksida (CO\u2082) koje proizvodi organizacija, dr\u017eava, ili bilo koji drugi subjekt, smanjuju na nulu kroz smanjenje emisija i\/ili kompenzaciju preostalih emisija. To zna\u010di da sve emisije uglji\u010dnog dioksida koje nastaju iz razli\u010ditih izvora (npr. izgaranjem fosilnih goriva, transporta, proizvodnje energije, itd.) moraju biti uklonjene iz atmosfere ili kompenzirane kroz aktivnosti poput sadnje drve\u0107a, ulaganja u projekte za obnovljive izvore energije, ili kupovinu uglji\u010dnih kredita.<\/p>\n\n\n\n<p>U sljede\u0107em osvrtu \u0107emo demonstrirati kako kompanije mogu izra\u010dunati uglji\u010dni otisak po kategorijama i kako mogu napraviti strategiju dostizanja cilja nulte razine uglji\u010dnog otiska.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Zaklju\u010dak<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>Za postizanje odr\u017eivosti, klju\u010dno je da kompanije redovito izra\u010dunavaju i prate svoj uglji\u010dni otisak te razvijaju strategije za postizanje Carbon Zero cilja. To uklju\u010duje pra\u0107enje metrika poput prosje\u010dnog uglji\u010dnog otiska po zaposleniku, usporedbe unutar industrije, izra\u010duna emisija po timovima i analiziranja uglji\u010dnog otiska dobavlja\u010da. Razdvajanje emisija u kategorije prema GHG protokolu (Scope 1, 2 i 3) omogu\u0107ava precizno prepoznavanje glavnih izvora emisija i poduzimanje ciljanih mjera za smanjenje istih. Implementacija takvih strategija pomo\u0107i \u0107e kompanijama da ne samo smanje svoj ekolo\u0161ki otisak, ve\u0107 i da postignu cilj smanjenja emisija na nulu kroz smanjenje i kompenzaciju preostalih emisija, \u010dime se doprinosi o\u010duvanju bioraznolikosti i odr\u017eivosti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Va\u017enost ulaganja u odr\u017eivost i smanjenja negativnog utjecaja na okoli\u0161 postao je cilj ne samo kompanija nego i cijelog dru\u0161tva.&nbsp; U posljednje vrijeme sve vi\u0161e dolazi do izra\u017eaja potreba za integracijom bioraznolikosti i smanjenja uglji\u010dnog otiska u poslovne i financijske strategije. Bioraznolikost, koja ozna\u010dava raznolikost \u017eivih organizama i ekosustava na na\u0161em planetu, od presudne je [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"site-sidebar-layout":"default","site-content-layout":"","ast-site-content-layout":"default","site-content-style":"default","site-sidebar-style":"default","ast-global-header-display":"","ast-banner-title-visibility":"","ast-main-header-display":"","ast-hfb-above-header-display":"","ast-hfb-below-header-display":"","ast-hfb-mobile-header-display":"","site-post-title":"","ast-breadcrumbs-content":"","ast-featured-img":"","footer-sml-layout":"","theme-transparent-header-meta":"","adv-header-id-meta":"","stick-header-meta":"","header-above-stick-meta":"","header-main-stick-meta":"","header-below-stick-meta":"","astra-migrate-meta-layouts":"set","ast-page-background-enabled":"default","ast-page-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"ast-content-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/finquant.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/286"}],"collection":[{"href":"https:\/\/finquant.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/finquant.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/finquant.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/finquant.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=286"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/finquant.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/286\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":287,"href":"https:\/\/finquant.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/286\/revisions\/287"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/finquant.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=286"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/finquant.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=286"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/finquant.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=286"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}